| Odrastanje drvenoga lutka |
|
|
| matrixdc | |
| Nedjelja, 07 Veljača 2010 | |
Uz obnovu predstave »Pinocchio« u Gradskom kazalištu lutaka RijekaOdrastanje drvenoga lutkaObnova nagrađivane predstave pokazala se kao dobar potez jer dolaze nove generacije koje ovu uspješnicu nisu imale prilike vidjetiGrotesknost Paladinovih lutaka uklapa se u reinterpretaciju »Pinocchija« koja u središte stavlja problem manipulacije »Maske« Bruna Paladina Uoči svečane obnove »Pinocchija« u atriju kazališta otvorena je izložba »Maske« likovnog umjetnika Bruna Paladina. Kako je kazala ravnateljica GKL-a Zrinka Kolak-Fabijan, ovo je jedno od prvih događanja u godini kada Gradsko kazalište lutaka Rijeka obilježava 50. godišnjicu od utemeljenja. Na Paladinove radove osvrnula se povjesničarka umjetnosti Nadežda Elezović, ukazujući na masku kao poveznicu kazališta i karnevala. Elezović se osvrnula na povijest maske i njenu ulogu u suvremenoj umjetnosti, dok je govoreći o Paladinovim maskama naglasila njihovu mističnu ritualnost. U recesijskoj godini, kad su riječkim lutkarima iz gradskog proračuna bitno smanjena sredstva, Gradsko kazalište lutaka Rijeka odlučilo je obnoviti jednu staru predstavu – uspješnicu »Pinocchio« iz 1994. godine. Potez se pokazao dobrim, jer dolaze nove generacije koje ovu nagrađivanu predstavu nisu imale prilike vidjeti. Prema motivima knjige Carla Collodija adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Magdalena Lupi, koja je zajedno s redateljem Edijem Majaronom ponudila novo čitanje djeci dobro znanog predloška. Prepoznatljiv likovni okvir predstavi dao je umjetnik Bruno Paladin, koji je likovno zamislio i oblikovao lutke. U svoje oblikovanje on je unio određenu grotesknost, što se uklapa u reinterpretaciju »Pinocchija« koja u središte stavlja problem manipulacije. Likovni okvir unutar kojega se odvija predstava tako se može metaforički iščitati kao neka vrsta kaveza, a istodobno to je i mala pozornica na kojoj se igra »predstava u predstavi«. Sama činjenica da je glavni lik drveni lutak pružila je dodatnu mogućnost za istraživanja u lutkarskom mediju i pravljenja poveznica s lutkarstvom. Najveći interpretacijski pomak učinjen je u samom završetku, kad Pinocchio između oca Geppetta i lutaka marioneta iz commedije dell'arte radije odabire svijet kazališta, odnosno iluziju koja je ugodnija od ne tako lijepe realnosti. Ovakav kraj mogao bi se shvatiti i kao odrastanje lutka koji se odvaja od obitelji i počinje svoj samostalni život. Ovo klasično djelo dječje književnosti osuvremenjeno je, primjerice, u prikazu nasilja među školskom djecom, kada oni koji su po nečemu različiti bivaju terorizirani od vršnjaka. Predstava »Pinocchio« pružila je glumcima-lutkarima mogućnost animacije velikog broja lutaka, u različitim lutkarskim tehnikama. Scenski život drvenome lutku udahnula je Almira Štifanić, koja Pinocchija predano igra još od prve podjele od prije šesnaest godina. Svijet odraslih utjelovio je Zlatko Vicić koji tumači starca Geppetta, grotesknog Mangiafuoca, vlasnika cirkusa i još nekoliko uloga. U riječkom kazalištu lutaka debitirao je mladi Goran Guksić koji se dobro snašao u nekoliko uloga, a naročito u ulozi Zrikavca. Novi je u ovoj glumačkoj postavi i David Petrović koji također animira po nekoliko lutaka. Izdvojimo duhovito pojavljivanje kunića, grobara s minijaturnim mrtvačkim sandukom koji uprizorenju daju makabrični prizvuk. Uz ručno pokretanje lutaka, u »Pinocchiju« su zastupljene i marionete te animacija maski. Za ukupan dojam predstave zaslužan je i skladatelj Igor Karlić, dok je svjetlosne efekte kreirao Damir Babić. Pogledalo: 293 Komentari (0)
![]() Napišite komentar
|
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|












