Paralelno s Antunom Vrdoljakom, dokumentarnu seriju o Josipu Brozu dovršava i Lordan Zafranović

Svjetska ekskluzivnost Zafranovićevog Tita

Veliki obol Zafranovićevoj seriji dala je Mira Šuvar, iskusna novinarka koja je snimila nevjerojatnih 140 sati razgovora s ključnim protagonistima Titove epohe, a sam redatelj već dugo pokušava pridobiti i Jovanku Broz, što bi seriji doista dalo dodatnu ekskluzivnost

Tri desetljeća od smrti, duh Josipa Broza Tita ponovo je nemiran – do obljetnice njegove smrti, 4. svibnja, trebala bi biti dovršena čak dva ambiciozna dokumentarca o epohi velikog vođe Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prva na redu za emitiranje je dokumentarno-igrana serija u šest nastavaka Antuna Vrdoljaka koja bi u programu Hrvatske televizije trebala biti prikazana koncem veljače ili početkom ožujka, premda državotvorni redatelj svoj dugoočekivani projekt još uvijek nije završio. Otprilike, u istoj fazi montaže je i dokumentarna serija Lordana Zafranovića, a deset epizoda o Titovoj epohi redatelja koji se proslavio filmom »Okupacija u 26 slika« na HTV-u bi mogla biti prikazana u drugoj polovini ove godine. Slučajno ili ne, Vrdoljak i Zafranović ponovo dijele istu redateljsku sudbinu, sudbinu koju im i nakon svoje smrti kroji Josip Broz Tito.

No, Antun Vrdoljak i Lordan Zafranović jednako ne vole da ih se svrstava u isti koš – filmski, redateljski ili ljudski, svejedno. Posebice ne nakon verbalnog obračuna u Kerempuhu od prije dvije godine. Odnos između redatelja koji su ipak po mnogočemu obilježili hrvatsku kinematografiju, gledatelje javne televizije niti ne zanima, njih prvenstveno brine što su Vrdoljak i Zafranović radili protekle tri-četiri godine. A pretplatnici javne televizije mogli bi se uskoro suočiti s velikom ironijom, da im nakon trideset godina mali ekran ponovo bude pun Josipa Broza Tita.

Jasno, s važnom razlikom – aktualni titoizam ne slavi kult ličnosti, već stiže nošen vjetrom komercijalne isplativosti, tako da će od presudnog značenja za budućnost obje serije biti gledanost, a ne više cenzori.

Premda s HTV-a dopiru slutnje kako je bolji posao napravio Vrdoljak, dobro upućeni ne vjeruju u to, pa veći uspjeh kod gledatelja prognoziraju Zafranoviću. Naime, veliki obol Zafranovićevoj seriji dala je Mira Šuvar, iskusna novinarka koja je snimila nevjerojatnih 140 sati razgovora s ključnim protagonistima Titove epohe. Mira Šuvar ponovo nije željela govoriti o golemom poslu koji je napravila i bit će tako, kaže, sve dok njezin kolega Lordan Zafranović ne završi montiranje zajedničke serije.

Međutim, zna se da je Mira Šuvar nagovorila i dogovorila 70-tak ključnih Titovih ljudi da po prvi put govore o dalekim i prijepornim događajima iz vladarove prošlosti. Prema svemu sudeći, materijal što ga je načinila supruga pokojnog Stipe Šuvara ima svjetsku ekskluzivnost, vjerojatno bi ga u svom dokumentarnom portfelju rado imao i jedan BBC, što potvrđuje i sam Lordan Zafranović.

– Priču o Titu donose svjedoci vremena, odnosno njegovi najbliži suradnici. Pretpostavljam da će gledateljima biti iznimno zanimljivo čuti sjećanja sugovornika koji po prvi put govore o Titu i jednoj epohi koja je trajala 60-tak godina. Dokumentarac je bez teksta u offu, jer nisam želio ništa sugerirati gledateljima, već im je omogućeno da sami prosuđuju o događajima na osnovi svjedočanstava, najavljuje Lordan Zafranović koji nije želio otkrivati imena važnih sugovornika.

No, poznato je da redatelj već dugo pokušava pridobiti i Jovanku Broz, što bi seriji doista dalo dodatnu ekskluzivnost. Naime, posljednja Titova supruga rijetko se pred kamerama sjećala svoje prošlosti.

– Serijal nije završen upravo i iz razloga što smo čekali odluku Jovanke Broz. Njezina sjećanja su iznimno važna za dokumentarac koji radim. Baš ovih dana putujem u Beograd, vrlo je izgledno da će ona ipak pristati na snimanje, otkriva Zafranović čiji će se dokumentarac po mnogo čemu razlikovati od sličnih televizijskih projekata koji se bave događajima iz prošlosti.

Naime, sve je češća praksa da se događaji koji nisu dokumentirani glume, a takva će biti i serija »Tito« Antuna Vrdoljaka i shodnu tomu inferiornija od Zafranovićeve.

– Glume, naravno, neće biti. Moja serija je intiman dokument vremena s kojom će se poistovjetiti velik broj gledatelja. Tito je ipak vrlo intezivno bio u životima svih nas na prostoru bivše Jugoslavije, obilježio je jednu, događajima dosta živu epohu. Ponekad je bio pobjednik, ponekad gubitnik, no serija gledateljima Tita predstavlja prvenstveno kao čovjeka koji je duboko vjerovao u bolji i pravedniji svijet. Tito je za svoje vladavine nešto ipak postigao, naravno, ne zaboravljajući i sve ono

negativno, što je neminovnost svakog vladara, smatra Zafranović koji, dakako, ima svoj pogled na vrijeme koje uprizoruje.

– Sve bivše jugoslavenske republike danas dijele isti sudbinu – neovisne su, ali proživljavaju jednako tešku ekonomsku krizi. Osim toga, na repu su svijeta, od njega su udaljene milijune svjetlosnih godina, a u Titovo vrijeme bili smo pri vrhu svjetskih zbivanja. Jugoslavija je imala sve ono za čime danas teže vodeće zemlje svijeta, poput besplatnog školovanja i formalno neovisnog upravljanja, pa mi se nametnulo pitanje – u kojoj smo mi državi, odnosno sistemu, zapravo živjeli. Odgovor na to pitanje, ali i brojne druge dvojbe koje mi se nameću razmišljajući o bivšoj državi, pokušao sam dati dokumentarnim filmom o Titu, a nadam se i gledateljima, veli Lordan Zafranović.

Komentari (0)