Dramaturginja Magdalena Lupi s kolegama iz Trafika boravila u Singapuru

Očaravajući susret s Azijom

Singapur je definitivno fascinantan spoj čuda suvremene svjetske arhitekture i nevjerojatnoga spoja s džunglom koja doslovno niče posvuda, na asfaltu, kaže Magdalena

Riječka dramaturginja Magdalena Lupi prošlog je mjeseca, zajedno s kolegama iz TAFIK-a, sudjelovala na poznatom međunarodnom festivalu suvremene umjetnosti M1 Singapore Fringe Festivalu na kojem se riječko plesno kazalište predstavilo o predstavom »Destinacija TRAFIK: Divljač«. S obzirom na to da su im dojmovi s putovanja još uvijek vrlo svježi, Magdalena nam je rado otkrila svoj doživljaj jednog od najvažnijih prometnih i ekonomskih središta Azije.

– Osim zaista uspješnog gostovanja na Festivalu, uspjeli smo »udahnuti« i nešto od Azije. Za većinu nas, pa tako i mene osobno, ovo je bio prvi susret s Azijom. Intrigantan i očaravajući. Nakon njega, naravno, u čovjeku se odmah probudi želja da vidi još više i još dalje… Put do Singapura, međutim, nije bio nimalo brz ni lak, što je i logično kada se na karti vidi da se ovaj otok – država zapravo nalazi gotovo na repu Azije, točnije na dnu malezijskog poluotoka, a iznad Indonezije. Putovanje je trajalo cijeli dan. Naime, letjeli smo od Zagreba do Frankfurta nekih sat vremena, a onda je slijedilo šestosatno čekanje na let za Singapur na skupom frankfurtskom aerodromu. Od Frankfurta do Singapura se leti 12 sati, no isplati se malo potrpjeti jer – u Singapuru nas je dočekalo 34 Celzijevih stupnjeva u zraku. Očekivali smo ljeto, a dobili smo najluđe ljeto u punome jeku sa svim neočekivanim, zanimljivim i opojnim mirisima Azije. Drugi planet. Definitivno, zaključuje Magdalena dodajući da su čari azijskog kontinenta upoznali već u zračnoj luci Changi. Nasmiješeni domaćini i neodoljivi miris Azije te ljetna sparina pomiješana s mirisom okolnog raslinja ono je po čemu će riječka dramaturginja pamtiti prvi susret s 5-milijunskim gradom-državom.

Grad bogate povijesti

Uslijedilo je »upoznavanje« s bodljikavom i iznimno smrdljivom voćkom imena durian, koju je zabranjeno unositi u hotele, što je bio najbolji uvod u druženje s ludim azijskim mirisima, ali i prvo suočavanje s jednom od brojnih od singapurskih zabrana. Grad bogate povijesti i još svjetlije budućnosti, Singapur karakterizira i jedinstvena kombinacija kultura koje u međusobnom ispreplitanju savršeno funkcioniraju.

– Iako je Singapur zapravo vrlo europeiziran, odnosno zapadnjački, i sigurno se drastično razlikuje od onoga što je zapravo pravi doživljaj Azije, pojedini gradski kvartovi daju naslutiti pravi azijski ugođaj. Naime, Singapur je imao vrlo živu povijest, isprva je bio malezijsko ribarsko selo, općenito dijelom kineskih, malezijskih, javanskih naseobina i utjecaja, kasnije je koloniziran od Velike Britanije, u Drugome svjetskome ratu bombardiran je i okupiran od Japana, a potom ponovno pripojen Maleziji i vraćen u nezavisnu grad-otočje-državu 1965. godine. Legenda kaže da ga je osnovao princ iz Sumatre koji je zapazio lava i budućem gradu nadjenuo ime Singa Pura, što znači Lavlji Grad, a lav do danas ostaje simbolom grada. Upravo je zato Singapur pravi multi-kulti miks u kojem žive Kinezi, Malezijci, Indonežani, Indijci, Europljani, a službeni jezici su mandarinski, malezijski, tamilski i engleski. Singapurci najčešće pričaju »singlish«, verziju singapurskog »englisha«, što je ponekad teško razumjeti, no staro sporazumijevanje »na mote« zato uvijek i svugdje pali, zaključit će Magdalena.

Prekrasna priroda, dragi ljudi

Zbog njegove turbulentne povijesti, većina građevina u gradu datira s kraja 19. stoljeća, a ono što je karakteristično i prepoznatljivo za današnji Singapur jesu suvremene arhitektonske gorostasne građevine.

– Singapur je definitivno fascinantan spoj čuda suvremene svjetske arhitekture i nevjerojatnoga spoja s džunglom koja doslovno niče posvuda, na asfaltu, smatra riječka dramaturginja koja će posjet tom gradu pamtiti po besprijekornoj organizaciji M1 Fringe Festivala, velikoj medijskoj popraćenosti nastupa riječkih umjetnika, iznimno zanimljivom i nadahnjujućem odazivu publike i sjajnim kritikama te samom gradu koji opisuje kao spoj futurističke arhitekture i prekrasne prirode te fuzije različitih kultura i izuzetno ljubaznih i dragih ljudi koji se prema čovjeku odista odnose s poštovanjem, bez obzira tko je i odakle dolazi.

Posebno atraktivne u gradu su i brojne zelene površine zbog kojih je Magdalena na svakom uglu uzdisala – Zeleno, volim te zeleno!

– Grad je prepun prekrasnih parkova koji su idealni za »chillanje« usred gradske vreve, tu su najljepša i najraznolikija drveća koja sam u životu vidjela, odnosno čudesne simbioze i oblici nekoliko razgranatih vrsta tropskih drveća čije se grane i lišće spuštaju do same vode, odnosno riječnih kanala koji presijecaju Singapur. I naravno, sve to upotpunjeno je pregrštom najčudesnijeg cvijeća žarkih boja, uz neizbježne aleje orhideja. Nije ni čudo što je publika tako dobro primila i razumjela našu predstavu koja je vizualno puna floralnih motiva iz džungle i čudnovatih »bića« kada oni to imaju na svakom koraku, a tu su i ptice koje non-stop pjevaju i neobično se glasaju tako da zaista imate osjećaj da ste u džungli, a ne u milijunskom beton-gradu, reći će.

Kupanje usred siječnja

Upečatljivu vizuru grada uljepšava i rijeka Singapur s kanalima koji protječu kroz grad te more i luka u kojoj su usidrene stotine brodova.

– Nekih 15-tak minuta vožnje brzim vlakom od Singapura je udaljen otočić Santosa – omiljeno turističko odredište s nizom turističkih atrakcija. Kako je Santosa za nas ipak bila preturistička, zadovoljili smo se već i kupanjem na najvećoj plaži Silosa usred siječnja, u pretoplome moru i na dugim pješčanim plažama s palmama – kao s reklame Tropical Blenda. Nisu nas mogle zaustaviti ni upozoravajuće zabrane o kupanju na vlastitu odgovornost s obzirom da u moru »prijete« meduze i otrovne kamene ribe koje se zabijaju u pješčano dno, kazala je.

Ipak, kao najfascinantniju karakteristiku Singapura Magdalena Lupi ističe njegovu arhitekturu.

– Ovdje je sve i dalje u izgradnji, a, kako se grad nema gdje širiti, sve građevine idu u vis, visoko u vis. Arhitektura grada na svakome koraku pokazuje da se ovdje vrti silan kapital koji diktira singapurski tempo života u kojemu se radi po 12 sati dnevno, a kašnjenje se nikako ne tolerira, dapače, kasniti se smatra neetičnim. Osim po lijepim kolonijalističkim građevinama s početka 20. stoljeća, koje se smatraju povijesnim i nacionalnim blagom, Singapur je poznat i po najbizarnijim modernim arhitektonskim kombinacijama. Jedna od donedavnih svjetskih arhitektonskih čuda svakako je kazalište Espalande u kojemu je nastupio TRAFIK. Ono sliči na dva ogromna ježinca – kupole od stakla i metala čiji se šiljci okreću prema suncu tako da je igra propusnosti svjetla uvijek različita, kaže Magdalena i nastavlja:

– U 8-kilometarskom Marina Bayu nalaze se i shopping centri, restorani, kafići, natkrivene pozornice, šetnice uz more, parkovi... U svakome djeliću arhitektura je povezana s prirodom. Jedno od zasigurno novijih svjetskih čuda je i najimpresivnije zdanje koje sam u životu vidjela, a za koje su nam rekli da će definitivno biti najviši neboder na svijetu. Riječ je o građevini Marina Bay Sands koja se sastoji od tri urnebesno visoka ostakljena nebodera koji se na sredini lagano zavrću, dok njihova tri krova spaja ogromni brod s budućim visećim vrtovima. Nedaleko od njih nalazi se i plutajuće nogometno igralište na moru. Tu je i nagrađivani, dvostruki spiralni most koji se, uz brojne atraktivne mostove koje spajaju singapursko otočje, ubraja među 18 najneobičnijih mostova na svijetu. Zanimljivo, većina novih građevina građena je naravno po principu feng shuia.

Kontrasti starog i novog

Kao najveće znamenitosti modernog grada izdvajaju se upravo takve futurističke građevine, ali i zgrade iz kolonijalnog doba, poput najpoznatijeg singapurskog hotela Raffles, te očuvane stare gradske jezgre poput Kineske četvrti, Indijske četvrti i Arapske četvrti sa svojim hramovima od kojih je, primjerice, u hinduističkome Sri Veerama Kaliamman sačuvana i čudotvorna skulptura božice Kali koja je jedina preživjela bombardiranje u Drugome svjetskome ratu kada je hram bio uništen.

Za njezin iznimno pozitivan doživljaj Lavljeg Grada zaslužni su i stanovnici višemilijunskog grada-države.

– Unatoč prenapučenosti na ovakvo malome prostoru, u gradu se toliko ne osjeti nervozna užurbanost. Ulice su pune ljudi, no sve nekako teče u redu. U Singapuru žive ljudi različitih nacija, no svi su izuzetno ljubazni, gostoljubivi i dragi i svi će vam pomoći. Kultura ophođenja je zaista na zavidnome nivou, rekla je.

Dojmljivu priču o boravku u Singapuru Lupi završava zaključkom kako se tamošnji život ipak umnogome razlikuje od europskog.

– Definitivno sam za život u toplim krajevima, ali uz poznati moment fjake i uživanja u životu. Većina Europljana, koji tamo dolaze živjeti, čine to na nekoliko godina jer su zarade puno bolje, a život sasvim ugodan. No, bez brige, za takav se život radi i po 12 sati dnevno, kaže Magdalena koja će specifičnosti Singapura, poput sparine, tropske klime i prvog susreta s monsunskom kišom zauvijek čuvati u svome sjećanju.

Komentari (0)